Tisuće mališana u Hrvatskoj ostaje bez vrtića — a Bjelovar najavljuje kraj liste čekanja

Dok Udruga Sidro upozorava da u nizu hrvatskih gradova i ove godine tisuće djece ostaje bez mjesta u vrtiću, uz gomilu nevaljanih zahtjeva i netransparentne postupke upisa, u Bjelovaru je priča gotovo obrnuta: grad godinama ubrzano gradi vrtiće, a bez mjesta bi, po najavama, moglo ostati tek tridesetak mališana.

Nakon ovogodišnjih upisa u dječje vrtiće u nizu gradova nije bilo mjesta za svu djecu koja ispunjavaju uvjete, pokazuju podaci Udruge Sidro. Uz nedostatak kapaciteta, Udruga upozorava i na velik broj nevaljanih zahtjeva te nejasan i netransparentan postupak upisa.

Nacionalna slika: manjak mjesta i hrpa nevaljanih zahtjeva

Dio zahtjeva odnosi se na nepotpunu dokumentaciju i djecu koja ne ispunjavaju dobne uvjete, a u pojedinim se regijama, navode iz Sidra, više od polovice nevaljanih prijava odnosi na necijepljenu djecu. U Udruzi ističu da se odgovornost za pogrešno podnesene zahtjeve ne može svaljivati isključivo na roditelje te da među djecom koja ostaju na margini sustava posebno mjesto zauzimaju ona s teškoćama u razvoju. Poručuju i da vrtići trebaju prestati biti poligon za političko promoviranje lokalnih vlasti.

Zbirnih podataka za cijelu Hrvatsku nema, a neki gradovi, poput Dubrovnika i Pule, prema Udruzi nisu objavili osnovne rezultate upisa. Evo kako izgleda slika u gradovima za koje podaci postoje:

A kod nas? Bjelovar u vrtićkoj ekspanziji

Za razliku od većine velikih gradova, Bjelovar posljednjih godina bilježi rijedak trend — nove objekte otvara gotovo u nizu. Ove je godine na sjeveru grada, u Ulici Viktora Bubnja, otvoren potpuno novi vrtić za 64 djece (40 vrtićke i 24 jasličke dobi), vrijedan oko 2,4 milijuna eura, od čega je oko 650 tisuća eura sufinancirano iz NPOO-a. Uz raniji objekt u Gudovcu, do jeseni se otvaraju još dva manja vrtića — u Frankopanskoj i u Mohorovičićevoj ulici.

Gradonačelnik Dario Hrebak otvoreno priznaje da ni s novim objektima liste čekanja neće posve nestati, ali tvrdi da su blizu cilja. Kao glavni razlog pritiska na kapacitete navodi ono što zove „slatkom brigom" — sve češći povratak i doseljavanje obitelji iz inozemstva, ponajviše iz Njemačke i Irske.

Vjeruje da bi grad, uz nove objekte i pregovore s privatnim vrtićima te Bjelovarsko-križevačkom biskupijom, listu čekanja mogao gotovo u potpunosti riješiti — teže će, kaže, biti s jasličkim skupinama. Stav gradonačelnika Darija Hrebaka

Podsjetimo, sam upis za pedagošku godinu 2026./2027. u Bjelovaru se odvijao od 13. do 28. svibnja, isključivo putem platforme Grada „Otvoreni grad" i sustava e-Obrasci, uz prijavu preko NIAS-a. I ovdje su, doduše, na startu prijava postojale tehničke poteškoće s aplikacijom, o čemu su roditelji pravovremeno obaviješteni.

Zaključak: isti sustav, dvije stvarnosti

Slučaj Bjelovara pokazuje da problem upisa u vrtiće nije svugdje jednak. Dok se u velikim gradovima djeca gomilaju na listama čekanja, ovdje pritisak dolazi iz naizgled pozitivnog razloga — ljudi se vraćaju i osnivaju obitelji. Ono što ostaje zajedničko cijeloj Hrvatskoj jesu jaslice kao najuže grlo te pitanja transparentnosti i velikog broja nevaljanih zahtjeva, na koja upozorava Udruga Sidro. Vladin je cilj da svako dijete mjesto u vrtiću dobije do 2029., a hoće li se rokovi ispuniti — pokazat će sljedeće upisne sezone.