Od danas čovječanstvo živi na ekološki dug, što znači da je potrošilo cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini. Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, čovječanstvo koristi prirodne resurse 73% brže nego što ih ekosustavi mogu obnoviti. To dugoročno ugrožava stabilnost ekosustava, proizvodnju hrane i kvalitetu života diljem svijeta. Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, ali to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu. Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive su u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti te rastu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Rješenja postoje, od smanjenja emisija stakleničkih plinova i održive proizvodnje hrane do učinkovitijeg korištenja energije i prirodnih resursa. Zemlje Balkana, uključujući Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Srbiju, ulaze u ekološki dug znatno prije globalnog ulaska u dug.