Kada je svemir bio još u povojima, samo 500 milijuna godina nakon Velikog praska ili oko 3% svoje trenutačne starosti, neke od najranijih zvijezda i galaksija već su se formirale. Astronomi su dugo predviđali da je većina plina koji okružuje ove mlade galaksije ostala prilično čista, sastavljena uglavnom od vodika i helija, prvobitnih sastojaka koji su bili dostupni u novorođenom svemiru. Međutim, prema studiji objavljenoj u Nature Astronomy, ova slika vjerojatno nije točna. Umjesto toga, galaksije su već bile zasijale svemir teškim elementima, kao što su kisik i ugljik, mnogo ranije nego što su astronomi očekivali. Istraživanje se usredotočilo na tri rane galaksije čija je svjetlost putovala više od 13 milijardi godina, pokazujući ih kako su izgledale oko 500 milijuna godina nakon Velikog praska. U to vrijeme, prve generacije zvijezda i galaksija transformirale su rani svemir ionizirajući vodikov plin između njih. Ovaj proces je polagano doveo do kraja kosmičkih 'tamnih doba' omogućavajući ultraljubičastom svjetlosti da putuje slobodnije kroz svemir.